mrkva-izvor beta karotena
Foto: interestinglife.info
Tekst: zdravlje-prehrana.com
Vitamin A spada u grupu vitamina topivih u mastima i organskim otapalima, zbog netopivosti u vodi dosta je stabilan prilikom kuhanja.
Otkriven je 1909.godine. U prirodi ga nalazimo u dva oblika:
-vitamin A
-provitamin A – beta karoten
Vitamin A nalazi se samo u životinjskim namirnicama i uvijek se nalazi s lipidima (masti, ulja). Izvor vitamina A je beta karoten ( C40H56), koji se nalazi u biljnom pigmentu.
Postoji alfa, beta i gama karoten, a najvažniji je beta koji je prekursor (provitamin) vitamina A i osigurava 2/3 neophodne količine vitamina A. Pošto se beta karoten u organizmu pretvara samo po potrebi u vitamin A; za razliku od retinola. nije toksičan u većim količinama.
Veće količine vitamina A nalazi se u pojedinim animalnim tkivima u kojima se odvija metaboliticka konverzija karotena iz hrane u vitamin A.
Konverzija karotena u vitamin A nije 100%-Etna, obično se od unesene količine prevede u vitamin A oko jedne trećine unošenog karotena.
U povrću se nalazi beta-karoten, mrkva (po kojoj je i dobio ime), špinat, kupus, tamnozeleno lisnato povrće. Karotena ima i u naranči, te drugim žutim i crvenkastim plodovima voća. Karoten je tvar koja se mora preraditi u vitamin A kako bi ga organizam mogao iskoristiti.
Kao jedan od najbogatijih prirodnih izvora vitamina A smatra se ulje iz riblje jetra, pa se ovaj proizvod svrstava u prehrambene suplemente.
Vitamin A je važan za rast, funkciju i obnovu kože kao i za vid jer je sastavni dio receptora za boje. Pomaže u očuvanju mukoznih membrane usne šupljine, nosa, grla, pluća smanjujući osjetljivost prema infekcijama. Vitamin A je također važan za očuvanje i funkciju probavnog sustava, bubrega i mjehura.
Pomaže u lučenju probavnih sokova koji su neophodni za pravilnu digestiju proteina. Utječe na brzinu sinteze RNA. Ostale važne funkcije vitamina A uključuje čvrstoću kostiju, zuba i očuvanje vida.4
Vitamin A ima bitnu ulogu u vidnom ciklusu, sposobnost oka da se adaptira svjetlosne promjene ovisno o pigmentu osjetljivom na svjetlo-rodopisnu ili vidni pigment rodopsin.
Kada svjetlost padne na mrežnicu rodopsin, se cijepa u dva dijela opsin i retinal. U tami se ove dvije tvari rekombiniraju u rodopsin.
Nedostatak vitamina A:
Kod pomanjkanja vitamina A, poremećen je metabolizam RNK (ribonukleinske kiseline). Retino i retinal bitni su i za normalnu funkciju reprodukcijskog sustava, kod muških i ženskih osoba.
Deficit tih vitalnih tvari dolazi do degenerativnih promjena testisa i sterilnost kod muškaraca, a pobačaja kod žena.
Nedostatak vitamina A može uzrokovati probleme s vidom ( Noćno sljepilo), suhu kožu.
Prehrana bogata vitaminom A i beta karotena (provitamin A) :
U pravilu, vitamina A u hrani ima dovoljno a na njegovu potrebu utječu: veličina pričuve u jetri, oblik u kojem se unosi ( Karoten ili vitamin A), bolest, probavni defekt ili defekt jetre.
Deficit može nastati kod kroničnih bolesti jetre, gušterače, bolesti tankog crijeva, kada se ne može karoten prevest u vitamin A.
Najbolji izvor vitamina A:
-riblje ulje
-jetra, bubrezi
-maslac, margarin ( obogaćen vitaminom A)
-jaja, mlijeko i mliječni proizvodi
-mrkva, špinat, rajčice
-naranča,marelica
Preporučeni dnevni unos vitamina A:
Uobičajno se vitamin A mjeri u internacionalnim jedinicama ( International units-IU), jedan IU odgovara biološkoj aktivnosti 0,6 qg čistog beta karotena ili 0,3 qg retinola.
RDA (recommended daily allowance-RDA) ne koristi IU jedinice već ekvivalente retinola (RE) gdje je 1 RE=3,33 IU ili 1q retinola.
Odrasla osoba dnevno treba oko 750 qg retinola ili RE, a u laktaciji 1200 RE. Od te količine karoten treba osigurati oko 60-80%
