Tekst: Matija Parać
Vrlo malo ljudi u današnje vrijeme ima pozitivne stavove. Svugdje vlada pesimizam. U konačnici, takva su i vremena. Negativa je usko povezana sa stresom za kojeg je i znanstveno dokazano da nije dobar za naš organizam zbog vrlo žustrih psihosomatskih odražaja na sam organizam. Kada smo pod stresom povisuje nam se tlak, osjećamo nelagodu u grlu (dolazi do dehidracije), boli nas glava, osjećamo se kao da imamo žgaravicu. Uglavnom, poanta stresa je samouništavanje zbog posljedica negativnog stava i negativnog razmišljanja.
Današnjica zahtjeva pozitivan stav prema životu zbog nas samih. Dokazano je da su optimisti mnogo zdraviji od onih vječitih pesimista. Teško se prebaciti iz skupine pesimita u optimiste. Najveća šteta je to što to ne dijeluje u oba smijera. Ali ipak, nije teško doći i do onog pozitivnog u svakodnevnici. Budući da je današnjica ubrzanija nego prije, pa imamo sve manje vremena. Moramo početi raspoređivati svoje vrijeme. Prvi korak je „stvaranje“ našeg slobodnog vremena. Kako se kaže „posao se ne nosi kući“. Ta „narodna poslovica“ je pravilna. Ona stoji. Jer za vrijeme našeg slobodnog vremena možemo poraditi na sebi.
Kako poraditi na sebi?
Trebamo organizirati svoj um. Zaboraviti one negativne stvari a sjećati se samo onih pozitivnih. Morate shvatiti da su se negativne stvari dogodile samo zato da bi vi naučili lekciju iz tih situacija. I takva negativna situacija vam se neće niti se ikada ponovila. Druga stvar kod rađenja na sebi jest zaboravljanje prošlosti. Ljudi previše žive u prošlosti iz toga se rađaju traume. Savjet nije potisnuti, nego zaboraviti. U nekim trenucima trebamo postati flegmatični zbog našeg dobra. Posebnost kod mjenjanja naše psihe (što je itekako moguće) je to da svatko mora naći svoj način kako se promijeniti i koje su negativne stvari koje utječu na njegovo zdravlje.








