Mediteranska prehrana

mediteranska prehrana

Foto: saidaonline.com

Tekst: zdravlje-prehrana.com

Mediteranski tip prehrane istraživali su liječnici, nutricionisti i znanstvenici te su došli do istog zaključka, da se mediteranskom prehranom poboljšava zdravstveno stanje i produljuje život.

Namirnice, odnosno mediteranska prehrana nam nalaže:
- Visoki unos složenih ugljikohidrata (nerafinirane žitarice punog zrna, krumpir, palenta, tijesto, riža)
- Umjerenu upotrebu mesa (bijelo meso-perad, crveno meso treba reducirati ali nikako ga izbaciti iz prehrane-zbog toga što u crvenom mesu se nalazi željezo koje nam je potrebno, jer nedostatkom željeza najčešće se javlja anemija. A željezo je najbolje iskoristivo iz namirnica životinjskog podrijetla.)
- Unos svježeg voća (limun, naranča, mandarina, grožđe, smokve)
- Unos svježeg povrća ( kupus, blitva, kelj, raštika, brokula,rajčica)
- Unos mlijeka i mliječnih proizvoda (jogurt, kefir, acidofil, sir)
- Unos plave ribe (inćun, papalina, lokarda, igla, skuša, sarun, srdela, gof, palamida, tunj)
- Upotreba maslinovog ulja (zbog toga što obiluje dobrim masnoćama od kojih je najvažnija oleinska kiselina, zatim bogato vitaminom E, beta karotenom te ima fitosterolina koji su odgovorni za apsorciju kolesterola u krvi)
- Upotreba začinskog bilja (kadulja, ružmarin, lavanda, bosiljak, lovor)
- Crno vino ( sadrži polifenole koji se smatraju najbolji “lovci” slobodnih radikala-po načinu dijelovanja spadaju u antioksidanse)

Srodni članci