Bjelančevine odnosno proteine ubrajamo u osnovne gradivne tvari. Proteini se sastoje od aminokiselina koje mogu biti esencijalne ( moramo ih unositi putem hrane, organizam ih ne može sam stvoriti ) i ne esencijalne ( organizam ih može sam stvoriti odnosno nadomjestiti).
Proteini obavljaju mnoštvo funkcija u našem tijelu:
- Rast i razvoj tj. održanje tjelesne građe
- Sudjeluje u nadoknadi istrošenog tkiva, kao što su mišići, krv, koža tjelesne organe i vezivno tkivo
- Čine neke enzime i hormone koji reguliraju tjelesne procese
- Sastavni dio svake stanice
- Bitan su sastavni dio antitijela, koja se bori protiv bolesti
- Neki proteini imaju ulogu da prenose nutrijente i druge molekule ( hemoglobin koji prenosi željezo-tvari koja prenosi kisik našim tijelom i omogućuje nam odvijanje procesa disanja u svim stanicama u kojima se taj ciklus odvija, lipoprotein protein prenosi proteine i masti-omogućuje prijenos masti u vodenoj sredini krvi
- Važni su u održavanju normalne ravnoteže tjelsnih tekućina
- Važni su u acidobaznoj ravnoteži
- Oko 60% ukupnih dnevnih bjelančevina može se koristiti za dobivanje glukoze i oksidirati za dobivanje energije.
Koliko je dnevno potrebno proteina?
U pravilnoj prehrani bjelančevine trebaju osigurati 10-15% dnevnih energetskih potreba, a po nekima i u nekim slučajevima do 20%.
Koji su najbolji izvori proteina?
Najbolji izvori proteina su:
- Mlijeko i mliječni proizvodi
- Jaja, riba, meso ( posebno pureće meso i pileća prsa)
- Mahunarke (soja, grah, leća, grašak)
- Žitarice ( riža, pšenica)
- Orašasti plodovi ( lješnjak, orah)
Vrlo važno je napomeniti da namirnice životinjskog porijekla sadrže sve esencijalno važne aminokiseline, a da namirnice biljnog porijekla ne sadrže sve esencijalne aminokiseline, zato vegeterijanci trebaju bit na oprezu prilikom praniranja prehrane. Obrok bi nam se trebao sastojati od namirnica životinjskog i biljnog porijekla.
Čovjek ne može stvarati rezerve bjelančevina, kao što je to slučaj sa masnoćama, te ih mora svakodnevno uzimati. Ako to ne čini, zaostajati će u razvoju, smanjiti će mu se otpornost tijela prema bolestima, doći će do smanjenja crvenih krvnih tjelešaca, što ima za posljedicu slabokrvnost. Opadanje tjelesne težine, umor i mnoge druge pojave posljedica su nedostatka bjelančevina u hrani, pošto tada tijelo troši vlastitu proteinsku supstancu.
Dodatni savjet-škrob i bjelančevine ne konzumirajte skupa
Škrob nije preporučljivo konzumirati s bjelančevinama ( stvaraju jaku kiselost). Obrok s kruhom i mesom ili krumpirom nije potpuno prikladan. Naime, kod probave bjelančevine izlučuje solnu kiselinu koju škrob neutralizira i time njegovo razgradnju znatno usporava. Škrob i bjelančevine neprobavljeni se zadržavaju u želudcu i crijevima, dok ne počme proces gnjiljenja pri čemu nastaje vrlo kiseli okoliš, koji stvara izvrsne uvjete za rast i razvoj bakterija i razne bolesti.
